Bilo je potrebno sačekati još mjesec dana da sve prođe javnu raspravu, da se o tome izjasni i Kolegijum vlade Novog Južnog Velsa, pa tek onda da se konačno pristupi organizovanju svečanog otvaranja Montenegro – Crna Gora parka.
Konačno, 17. avgusta, na ruke nam je stigao taj toliko čekani zvanični dokument koji više niko nije mogao dovesti u pitanje. Konačno smo mogli odahnuti i bez strepnje i sumnje konstatovati da je još jedna velika i značajna akcija, iako je dugo trajala i prošla velike i raznovrsne porođajne muke, ipak uspješno završena.
Po dobijanju konačne odluke i zvanične potvrde da je sve riješeno, obratili smo se generalnom menadžeru opštine, sa predlogom kako će izgledati natpis na tabli za Crnogorski park. Predlog je usvojen. Dali smo da se izradi u bronzi, s tim što je valjalo pričekati da se odredi i tačan datum otvaranja koji treba opština da utvrdi.
S obzirom na to da su se te 2012. godine primicali izbori u opštini Liverpul mi smo zaista očekivali da će otvaranje parka biti u organizaciji vlasti koja nam je pomogla da do njega dođemo. No, sve je ukazivalo da to, ipak, neće biti u toku 2012, jer su izbori bili zakazani za septembar, pa je, razumljivo, tadašnja lokalna vlast bila više skoncetrisana na same izbore nego na bilo koje druge aktivnosti.
Da bi akcija poprimila opšti karakter, što je u suštini i bila namjera od početka, da bude od opšteg interesa i značaja za sve nas i sve buduće generacije koje budu dolazile, obratili smo se našim doseljenicima da se odazovu i okupe prilikom otvaranja parka, pa i da daju svoje skromne priloge za izradu table i drugo što je potrebno da ta svečanost uspije. S pravom smo očekivali dobar odziv jer ovo pripada svima, jer je sve rađeno po opštoj želji, za dobro i na radost svih dobronamjernih doseljenike iz Crne Gore i njihove prijatelje, ne samo iz ove opštine i Sidneja.
I zaista, kad je sve okončano i ozvaničeno da je naš poduhvat uspio, počele su da stižu čestitke sa svih strana i javili su nam se i mnogi prijatelji sa prostora bivše Jugoslavije, koji su očigledno uvidjeli kakav to značaj ima za nas u dalekoj Australiji, ali i za našu otadžbinu. Jer, zaista je bilo veliko čudo da mi, kao prilično malobrojna iseljenička zajednica u odnosu na druge uspijemo, izborimo se da dobijemo pravo da se jedan značajni prostor u ovom velikom gradu (park je otprilike veličine jednog fudbalskog igrališta) nazove imenom naše države!
Za primjer navodim samo riječi čestitke koja nam je stigla od gospodina Zorana Vujoševića, predsjenika istoimenog Društva iz Melburna:
„Dragi, Slobodane, Tebi i svima koji su učestvovali na ovom projektu, čestitam u moje ime, kao i u ime naših članova Društva „Njegoš” iz Melburna. Uradili ste veliko djelo. Kad budem dolazio u Sidnej posjetiću Park.
Veliki pozdrav, Zoran Vujošević”.
Od tada, gotovo niko od naših ljudi iz Crne Gore koji dođu u posjetu svojima u Sidneju, ne propušta priliku da posjeti Crnogorski park, da tu napravi koji snimak i ponese uspomenu. Da se i ne govori o našim ljudima sa drugih kontinenata koji dolaze u posjetu Sidneju i Australiji.
Interesanto je napomenuti da su park zvanično otvorili predstavnici lokalne vlasti i to iz onih struktura koji su u prvi mah opozvali prethodni pozitivni predlog komisije za imenovanje ulica, trgova, parkova i drugih objekata.
Na lokalnim izborima održanim u septembru 2012. godine pobijedila je koalicija Liberali – Nezavisni, odnosno na mjesto načelnika Liverpula je sjeo liberal Ned Manun, pa se stoga njegovo ime našlo i na ploči na kojoj je upisano ime parka. Jasno je, naravno, kako su se osjećali oni koji su nam od početka pomagali i presudno uticali da ovo parče Australije dobije ime Crna Gora kad su na kraju slavu pobrali oni koji su sve vrijeme bili protiv toga. No, to je politika.
Svečano otvaranje parka zakazano je za 2. mart 2013. Veći broj naših ljudi se odazvao što sa novčanim prilogom, što samim učešćem u organizaciji svečanosti i svemu onome što je valjalo pripremiti za taj dan, pa uspjeh nije mogao izostati. Odlučili smo, pored ostalog, da napravimo vrlo prigodne Zahvalnice – Plakete, najzaslužnijim za realizaciju ove ideje: gospođi Vendi Voler, gospođi Džudi Pak, gospođi Karol Nort Samardžić, a Polu Linču je uručen zlatni medaljon sa Njegoševim likom. Plaketa Društva je uručena i načelniku liverpulske opštine gospodinu Nedu Manunu.
Piše:
SLOBODAN LAZOVIĆ
(Nastaviće se)